
Kakav je točno utjecaj prekida letova na okoliš?
Kako su letovi sve dostupniji i milijuni ljudi putuju zrakom, zrakoplovna industrija brzo je postala jedan od najbrže rastućih izvora stakleničkih plinova u svijetu. Iako postoje napori da se smanji utjecaj zrakoplovstva na okoliš, uglavnom poboljšanjem učinkovitosti goriva, postoji jedan aspekt koji se često zanemaruje: ekološki učinci kašnjenja i otkazivanja letova.
Prekomjerne emisije
AirHelp je analizirao utjecaj prekida letova u SAD-u, Europi i Australiji te izmjerio njihovu emisiju CO2.
SAD - približno 3 milijuna tona
Europa- 4 – 5 milijuna tona
Australija- manje od milijun tona
Ukupno su prekidi letova generirali 9 milijuna tona dodatnih emisija CO2 u 2022. godini. To je 1,3 % ukupnog CO2 otiska industrije te godine.
Da bismo to stavili u perspektivu, emisije stvorene samo zbog prekida letova jednake su godišnjim emisijama otprilike 2 milijuna automobila i za njihovu bi neutralizaciju bilo potrebno 300 – 350 milijuna stabala ili oko 3000 vjetroturbina koje rade godinu dana.
Što uzrokuje emisije zbog kašnjenja letova?
Većina tih emisija tijekom letova proizlazi iz povećanih gužvi u zračnim lukama jer prekidi često dovode do duljeg kretanja zrakoplova po pisti i duljih letova. Tijekom prekida letova nije neuobičajeno vidjeti zrakoplove kako stoje na pistama ili kruže u zraku dok čekaju slijetanje, često trošeći prekomjerne količine goriva u tom procesu.
Osim toga, nužno ponovno rezerviranje letova putnika stvara još više emisija jer su zrakoplovne tvrtke zakonski obvezne pružiti dodatne usluge kao što su hotelski smještaj i prijevoz do i od zračne luke.
Stvaranje više otpada
Otkazani i odgođeni letovi dovode do znatne zlouporabe resursa. Ne samo da prekidi uzrokuju da zrakoplovne tvrtke troše više goriva, već također stvaraju ogromne količine dodatnog otpada, uglavnom povezanog s pruženim dodatnim uslugama.
AirHelp je otkrio da neplanirana noćenja u hotelima i obroci proizvode do 90 000 tona otpada godišnje.

Slika Shvets Productions na Pexels
Povećano zagađenje bukom
Uz veće gužve u zračnim lukama, prekidi letova također doprinose zagađenju bukom, posebno u gusto naseljenim područjima. To je posebno problematično u gradovima kao što su Sydney, Varšava, London, Zürich i drugi.
Dulji letovi i kretanje zrakoplova po pisti, osobito noću, mogu uzrokovati ozbiljne smetnje u svakodnevnom životu stanovnika koji žive u blizini zračnih luka. U studiji koju je proveo Europski parlament, produljena izloženost zagađenju bukom iz zrakoplova dovela je do zdravstvenih problema kao što su poremećaji spavanja i stres, što s vremenom može dovesti do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti i problema s mentalnim zdravljem.
Stres putnika
Kašnjenja letova također imaju značajan utjecaj na zdravlje izravno pogođenih putnika. Duga čekanja, spavanje na klupama u zračnoj luci i nedostatak sna mogu biti fizički iscrpljujući, a duži letovi mogu dovesti do umora od putovanja.
Mentalno zdravlje također trpi. Prekidi su nevjerojatno stresni – putnici se često nađu s malo ili nimalo informacija i bez uputa o tome što dalje učiniti. Kada zrakoplovne tvrtke ne priskoče u pomoć, možda će čak morati sami osigurati hranu i smještaj, što može postati značajno financijsko opterećenje. Putnici se također moraju nositi s propuštenim planovima, kao što su izgubljene hotelske rezervacije, ulaznice za događaje ili čak gubitak prihoda.
Smanjenje prekida letova svima donosi korist
S obzirom na to da prekidi letova značajno doprinose ekološkom otisku zrakoplova, potrebno je učiniti više kako bi se ublažili njihovi učinci. Poboljšanjem logistike i poduzimanjem više koraka kako bi se osiguralo da letovi polijeću na vrijeme, zrakoplovne tvrtke mogu učiniti zračni promet održivijim, uštedjeti na dodatnim troškovima i smanjiti stres za putnike i zajednice koje žive u blizini zračnih luka. Ukratko? Održivost zrakoplovstva koristi svima.
Jeste li znali i da možete zatražiti naknadu za zakašnjele, otkazane ili prebukirane letove od prije do 3 godine? AirHelp je tu da vam pomogne provjeriti ispunjava li vaš let uvjete – brzo je, jednostavno i potpuno bez rizika!
Autor naslovne slike: Flickr s Pexelsa.